Piše: prof. Tihana Skerbić
U GKMM-u u publici je najviše bilo Višana, profesora i srednjoškolaca
Na ovome blogu objavljena je najava multimedijske književne večeri u povodu 102. obljetnice rođenja: 'Ranko Marinković u riječi, zvuku, slici...' u organizaciji Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis i GKMM, Split. Sada je red kazati koju o tome kako je bilo te večeri u Splitu, 20. veljače, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Za ovu ću prigodu kao članica MZRM i aktivna surealizatorica projekta sa čitateljima bloga podijeliti svoje dojmove. Naravno, bili smo prezadovoljni što je velika dvorana Središnje knjižnice GKMM, Ulica slobode 2, bila prepuna i što je publika s pozornošću pratila program. Pokazala se dobitnom formula slojevito zamišljene večeri jer se smjenjivalo predstavljanje Zbirke s prikazivanjem video uradaka te slušanjem audio snimaka. Slijedilo tumačenje navedenog kao i čitanje pjesama posvećenih velikome Ranku Marinkoviću... Sve je teklo kao u nekim valovima, u ciklusima koji nisu bili predugi nego razlomljeni.
Podsjetimo i ovom prigodom kako naša viška Zbirka MZRM djeluje od 2008., a kao udruga od 2012. godine koja je sada po prvi put gostovala u Splitu. Djelovanje Zbirke vezano je uvijek uz nabavku novih knjiga i ostalih artefakata, posebno multimedijskih, u fond Zbirke . Uvijek nastojimo organizirati i razna događanja te književne , likovne i audio večeri. Sve te aktivnosti neprestance imaju, što je važno za kontinuitet, potporu Grada Visa, Splitsko-dalmatinske županije i Zaklade HAZU. U programu u Splitu u GKMM sudjelovali su kao domaćin Ingrid Poljanić, dipl. knjiž., voditeljica programa kulturnih aktivnosti u GKMM, akademik Tonko Maroević - povjesničar umjetnosti, književnik i književni kritičar, Mladen Vuković, novinar i urednik HRT-Radio Split, te prof. Anči Fabijanović - voditeljica Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis. Odabrane pjesme i ulomke čitao je Trpimir Jurkić, dramski umjetnik i predsjednik OMH Split.
Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila je gospođe Anči i Ingrid kao i sve sudionike u programu. Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .
Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila je gospođe Anči i Ingrid kao i sve sudionike u programu. Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .
Profesori i učenici su također bili zadovoljni. Naučiti nešto o velikome piscu kroz multimedijski pristup svakako je uvijek i te kako važano i poticajano.
Više nego zanimljivo bilo je i čitanje pjesama kojima je „prošarana“ ta večer, pjesama koje su kao kolege i prijatelji Marinkoviću posvetili pjesnici kao što su sam Tonko Maroević, akademik Jakša Fiamengo i Arsen Dedić. Slušale su se i Arsenove uglazbljene pjesme Ruke te Geste i grimase, uz veliki pljesak publike. Posebno je dobro primljeno i pismo koje je prof. Ani Linčir u povodu obnavljanja OMH Vis poslao veliki viški i hrvatski književnik u kojem naglašava kako je upravo zbog matičinih knjiga – postao književnikom. Sve to, izražajno je i sugestivno čitao dramski umjetnik i predjednik OMH Split, Trpimir Jurkić.
Mladen Vuković sa Radio Splita, za kojega odmah moram istaknuti kako je i prijatelj i donator Zbirke, kao novinar i urednik kulture, govorio je o bogatstvu fonoteke Hrvatskoga radija, ali i upozorio da mnoge snimke tek valja pronaći, spremiti, sačuvati... Kao zvučnu ilustraciju čuli smo i snimku glasa velikoga hrvatskoga književnika. Upravo je Vuković govorio o obilju pjesama koje su Ranku Marinkoviću posvetili prijatelji i umjetnici: uz već spomenute to su Boris Maruna, Anđelko Novaković, Bože V. Žigo, Ante Stamać, Borben Vladović i mnogi drugi. Napomenuo je Mladen Vuković i kako bi bio red da Ranko Marinković na Visu dobije i spomenik, jer ga je zaslužio...
Upravo se na to nadovezala prof. Anči Fabijanović rekavši kako već postoje takve incijative i u Gradu Visu, npr. od strane voditelja Muzeja Issa Borisa Čarga ili pak ideja o ulici od strane prof. povijesti Gorana Mladinea. Ona osobno, a to je rekla i te večeri, upravo Zbirku shvaća kao svojevrsni spomenik, trajno aktivan i trajno poticajan. Naglasila je kako multimedijski dio Zbirke čini njeno posebno bogaststvo. Riječ je o izvrsnim uratcima kao što su ciklus od pet Tv drama Zagrljaj i film Kiklop Tonča Vrdoljaka, ali i mnogi dokumentarci . Nema sumnje, Marinkovićeva literatura je teška, pa video i audio obrada svakako pomažu u boljem shvaćanju i boljoj dostupnosti i prijemčljivosti Marinkovićeva opusa. Ta su djela uvijek duboka, ona teže satiri i sarkazmu, ali opajaju misaonošću i porukom. Svaku prigodu koristim, pa i ovu u Splitu, za naglasiti kako su donacije znantno obogatile Zbirku – od Školske knjige, preko Hrvatskog kulturnog kluba i Knjižnice HAZU do Hrvatske knjižnice za slijepe, Hrvatske pošte i umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Iva Perović, Lenka Singolo, Nenad Marasović, Boris Čobal i mnogi drugi, a veliki donator je i HRT. Valja zadovoljiti visoke kriterije da bi se u trajno vlasništvio dobile snimke koje onda služe za edukaciju , analizu te pomoć u učenju. Naglasila je voditeljica Zbikre MZRM i želju da Marinković (p)ostane pravi kulturni brend, ali i povod da učenici i studenti dođu u Zbirku i na naš otok proučavati IN LOCO njegovo djelo. To se već dogodilo za proslave 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića kad je domaćin profesorima i učenicima iz tri hrvatska grada bila prof. Ivana Koceić, a sada traju dogovori da to ostvare neki srednjoškolski i sveučilišni profesori baš iz Splita, Zagreba ... Pripremaju se mnoga događanja uz ugledne sudionike, a važan je podatak da je zbirka MZRM dva puta tjedno, a po potrebi i u drugim terminima, otvorena za javnost i to u prostoru kojeg je osigurao grad Vis. Za one koji možda ne znaju to je II kat Kulturnoga centra.
Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom jeziku ,a predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom jeziku ,a predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Za kraj mogu reći kako znanstveno-stručni i posebno multimedijski pristup ostaju kao trajno opredjeljenje naše viške zbirke, uz ostvarenje ideje da se o velikome književniku u Zbirci pa i šire govori «živo», uz dostojanstvo i poštovanje ali i pitkote nikad dosadno. Kombinacija obrazovanja mladih, poticanja nove kulturne i književno baštinske ponude grada i otoka Visa, okupljanje uglednih znanstvenika, dramaturga i književnih kritičara te akademika, a sve uvijek uz čitanje i tumačenje djela velikoga Marinkovića, čini ovu Zbirku jedinstvenom. Ovakav iskorak, kao što je bilo uspješno gostovanje u Splitu, u prekrasnom prostoru GKMM, uvijek je najbolji poticaj za nova nastojanja, nova događanja, nove pozive znanstvenicima, glumcima, književnim kritičarima... da zajedno život i djelo Ranka Marinkovića tumačimo s dostojanstvom – uvijek s uvažanjem i analitički, ali nikad dosadno već naprotiv poticajno. Završila bih ovaj svoj osvrt sa znakovitom mišlju voditeljice Zbirke Anči Fabijanović : „ Ne smijemo biti skromni, nego poželjeti nove iskorake Zbirke – do Zagreba, Italije i dalje...“.
(Tihana Skerbić, prof. povijesti i etnologije)
Nema komentara
Objavi komentar